prodaja@kockaikugla.com hr@kockaikugla.com vjeko.kovacicek@kockaikugla.com info@kockaikugla.com mail@kockaikugla.com webmaster@kockaikugla.com admin@kockaikugla.com kockaikugla.com web.kockaikugla.com www.kockaikugla.com
Mydataknox in EnglishMydataknox - DeutschMydataknox na hrvatskom
NAZOVITE NAS: +385.15500960

Na temelju članka 79. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama (“Narodne novine” br.
73/08), na prijedlog Upravnog vijeda Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet ministar
znanosti, obrazovanja i športa, uz suglasnost ministra mora, prometa i infrastrukture i državnog
tajnika Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku donosi
PRAVILNIK
O USTROJSTVU I UPRAVLJANJU VRŠNOM
NACIONALNOM INTERNETSKOM DOMENOM
OPĆE ODREDBE
Područje primjene
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuju se ustrojstvo nacionalnoga domenskog prostora Republike Hrvatske,
načela upravljanja vršnom nacionalnom internetskom domenom, sekundarnim domenama i
domenama niže razine, međusobni odnosi, prava i obveze CARNeta kao organizacije kojoj je
nadležna međunarodna organizacija dodijelila na upravljanje domenu .hr i korisnika domena
unutar vršne nacionalne internetske domene, kao i drugih zainteresiranih osoba, te postupak
rješavanja sporova u vezi s uporabom nacionalnoga domenskog prostora Republike Hrvatske.
Značenje pojmova
Članak 2.
U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedede značenje:
1. «vršna domena» je internetska domena za Republiku Hrvatsku (.hr);
2. «domena» je svaka domena koja se registrira i aktivira pod vršnom domenom, osim ako se
taj izraz u ovom Pravilniku izričito ne odnosi na domene izvan hrvatskog domenskog
prostora;
3. «domenski prostor» obuhvada vršnu domenu i sve domene unutar nje;
4. «sekundarna domena» je domena koja se registrira neposredno pod vršnom domenom;
5. «domena niže razine» je svaka domena koja se registrira ispod sekundarne domene
(tercijarna i niža domena);
6. «upravljanje vršnom domenom» uključuje donošenje odluka o registracijI, aktivaciji,
deaktivaciji i brisanju domena unutar domenskog prostora, ako upravljanje pojedinim
dijelom domenskog prostora nije temeljem ovoga Pravilnika prepušteno korisniku ili tredoj
osobi;
7. «registracija domene» označava upis u registar domena;
2/20
8. «registar domena» je baza podataka o domenama koja sadrži popis naziva svih registriranih
domena i njihovih korisnika te druge relevantne podatke;
9. «aktivacija domene» označava povezivanje podataka o domenskom poslužitelju
registrirane domene s podacima na DNS poslužitelju za vršnu domenu;
10. «deaktivacija domene» označava uklanjanje poveznice o domenskom poslužitelju
registrirane domene s podacima na DNS poslužitelju za vršnu domenu;
11. «brisanje domene» označava upis u registar domena kojim se utvrđuje prestanak prava
korisnika na korištenje određene domene, a čime domena postaje dostupna za registraciju
drugim korisnicima;
12. «registrar» je pravna osoba registrirana u Republici Hrvatskoj ovlaštena od strane CARNeta
da obavlja poslove registracije, aktivacije, deaktivacije i brisanja domena, te promjena
korisničkih podataka, u skladu s odredbama ovog Pravilnika;
13. «generičke domene» označavaju domene s nazivima područja ljudske djelatnosti, imenima
važnih osoba iz hrvatske povijesti ili istaknutih zemljopisnih objekata na području Republike
Hrvatske;
14. «domene od posebnog značenja za nacionalni informacijski prostor» uključuju generičke
domene, domene sa sadržajima koji su na razini Republike Hrvatske osobito značajni za
društveni i gospodarski život, domene koje prikazuju rezultate dugoročnih projekata i
programa od nacionalnog značenja, domene koje obilježavaju nacionalno značajne domade
ili međunarodne događaje i skupove trajnog značenja te druge domene koje su od osobite
važnosti za informacijski prostor Republike Hrvatske.
Primjena međunarodnih standarda
Članak 3.
U primjeni ovog Pravilnika, CARNet de uzimati u obzir međunarodno prihvadene standarde
upravljanja definirane u aktima organizacija i tijela koja su nadležna za upravljanje domenama u
svijetu, a ovlašten je surađivati s tim organizacijama i tijelima, sudjelovati u radu zajedničkih tijela
za upravljanje domenama i temeljem ugovora s njima stjecati prava i preuzimati obveze.
Ugovore s organizacijama i tijelima iz stavka 1. ovoga članka uz odobrenje Upravnog vijeda sklapa
ravnatelj CARNeta.
Povjerenstvo za upravljanje vršnom domenom
Članak 4.
Za donošenje odluka iz područja primjene ovog Pravilnika nadležno je Povjerenstvo za upravljanje
domenom .hr (dalje: Povjerenstvo), ako pojedina odluka nije ovim Pravilnikom stavljena u
nadležnost druge osobe ili tijela.
Povjerenstvo je nezavisno stručno tijelo CARNeta sastavljeno od pet članova koje na prijedlog
ravnatelja CARNeta imenuje Upravno vijede CARNeta. Povjerenstvo se imenuje na razdoblje od
četiri godine.
3/20
Članovi Povjerenstva biraju se iz redova priznatih stručnjaka iz područja relevantnih za primjenu
ovog Pravilnika. Povjerenstvo između svojih članova bira predsjednika na razdoblje od dvije
godine.
Pod nadzorom Povjerenstva pojedine radnje u vezi upravljanja nacionalnom domenom poduzima
CARNet. Povjerenstvo može ovlastiti CARNet da donosi pojedine odluke iz područja njegove
nadležnosti, osim odluka koje su prema ovom Pravilniku u isključivoj nadležnosti Povjerenstva.
Ako je temeljem stavka 4. ovoga članka o pojedinom pitanju iz nadležnosti Povjerenstva odlučio
CARNet, korisnik ima pravo u roku od 8 dana od primitka odluke CARNeta podnijeti žalbu
Povjerenstvu.
NAČELA UPRAVLJANJA VRŠNOM DOMENOM
Vršna domena kao element nacionalne prepoznatljivosti
Članak 5.
Vršna domena je polazište strukturiranja, organizacije i prezentacije informacija vezanih uz
Republiku Hrvatsku na internetu.
Upravljanje vršnom domenom kao elementom nacionalne prepoznatljivosti i nacionalnog
bogatstva je djelatnost od opdeg interesa koja zahtijeva posebnu pozornost i skrb radi usklađivanja
interesa pojedinih korisnika s interesima tredih osoba i društva u cjelini.
Prilikom registriranja i korištenja domena, posebna se pozornost posveduje registraciji generičkih
domena i drugih domena čiji su nazivi u izravnoj vezi sa sadržajima važnim za Republiku Hrvatsku
(domena od posebnog značenja za nacionalni informacijski prostor).
Pravo na virtualni identitet
Članak 6.
Prisutnost i opstanak u virtualnom prostoru temeljno je pravo svake pravne i fizičke osobe.
Radi ostvarenja prava iz stavka 1. ovoga članka svaka domada fizička i pravna osoba ima pravo bez
naknade registrirati jednu domenu. Posebno pravo iz ovoga stavka može se koristiti samo radi
zadovoljavanja vlastitog temeljnog prava iz stavka 1. ovoga članka i ne može se zlorabiti radi
prezentacije tuđeg identiteta ili u druge svrhe nespojive sa smislom i svrhom stavka 1. ovoga
članka.
Pravne i fizičke osobe mogu sukladno pravilima iz ovog Pravilnika uz naknadu registrirati više od
jedne domene.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se po uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.
4/20
Posebna prava pojedinih korisnika
Članak 7.
Državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj imaju
prvenstveno pravo na registraciju domena od posebnog značenja za nacionalni informacijski
prostor.
CARNet ima pravo na registraciju domena potrebnih za primjenu ovoga Pravilnika.
Prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostvaruju se pod uvjetima i na način propisan ovim
Pravilnikom.
Uređenost virtualnog prostora
Članak 8.
Radi preglednosti i uređenosti domenskog prostora određuju se vrste domena i pravila prema
kojima se one mogu registrirati, aktivirati, deaktivirati, koristiti i brisati.
Pojedini nazivi domena mogu se rezervirati za određene namjene, te se može odrediti tko, kako i
pod kojim uvjetima ostvaruje prvenstveno pravo na njihovu registraciju.
Zabrana zlouporabe prava
Članak 9.
Korisnici domena i druge osobe dužni su svoja prava iz ovog Pravilnika koristiti sukladno načelu
savjesnosti i poštenja i suzdržavati se od njihove zlouporabe.
CARNet je ovlašten uskratiti registraciju pojedine domene osobi koja postupa suprotno odredbi
stavka 1. ovoga članka.
CARNet je ovlašten bez naknade brisati domenu koja je registrirana suprotno odredbama stavka 1.
ovoga članka ili se koristi suprotno njegovim odredbama, smislu i svrsi.
CARNet je ovlašten privremeno deaktivirati domenu u slučaju kada osobito opravdani interesi to
zahtijevaju, i to posebno ako postoji ozbiljna sumnja da je korisnik domenu registrirao protivno
ovome Pravilniku ili je njenom registracijom ili korištenjem povrijedio prava tredih osoba, a daljnje
korištenje domene moglo bi nanijeti ozbiljnu i teško nadoknadivu štetu CARNetu ili tredim
osobama.
CARNet je ovlašten uvjetovati donošenje odluke o privremenom deaktiviranju davanjem
odgovarajudeg jamstva od strane trede osobe ili korisnika domene. Privremena deaktivacija traje
dok se ne riješe sporna pitanja ili dok na drugi način njezina daljnja primjena nije više potrebna.
U svakom slučaju, CARNet je protiv osoba koje krše odredbe ovoga Pravilnika ponašajudi se
protivno stavku 1. ovoga članka ovlašten poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom.
5/20
Pravo vremenskog prvenstva
Članak 10.
Ako sukladno odredbama ovoga Pravilnika zahtjev za registracijom određene domene postavi više
osoba, prvenstvo de se dati onom zahtjevu koji bude prvi zaprimljen.
Posebna zaštita sekundarnih domena
Članak 11.
Sekundarne su domene rezervirane za svrhe navedene u ovom Pravilniku te ih korisnici mogu
registrirati i koristiti samo u te svrhe.
Zaštita stečenih prava
Članak 12.
CARNet de poštovati i štititi prava korisnika domena. Jednom registrirana domena nede se brisati
prije isteka roka na koji je registrirana ako je korisnik koristi u skladu s ovim Pravilnikom.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u interesu uređenosti domenskog prostora na prijedlog
Povjerenstva Upravno vijede CARNeta može donijeti odluku o prestanku prava korisnika na
korištenje pojedine domene ili domena radi njihove registracije i korištenja za posebne namjene
od opdeg interesa ili radi preregistriranja pojedinih vrsta domena u skladu s opdim pravilima radi
lakše preglednosti, iskoristivosti i bolje organizacije domenskog prostora.
U slučaju da temeljem stavka 2. ovog članka dođe do prestanka prava na korištenje određene
domene, korisnik ima pravo, umjesto te domene, registrirati i koristiti, bez posebne naknade i
drugih troškova, drugu prikladnu domenu.
Javnost rada
Članak 13.
U provođenju i primjeni ovog Pravilnika CARNet djeluje javno, osim ako je u skladu s Ustavom i
zakonom određeno da pojedini podaci ili aktivnosti iz njegovog djelokruga nisu javni.
CARNet je dužan redovito obavještavati javnost o svojim aktivnostima i planovima iz područja
primjene ovoga Pravilnika. Radi toga može organizirati znanstvene i stručne skupove, davati
priopdenja i organizirati javne rasprave, a po potrebi poduzimati i druge aktivnosti.
Registar domena je javan i dostupan je na internetu pod uvjetima iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
Registracijom domene korisnici daju privolu da u svrhe uređene ovim Pravilnikom budu
prikupljeni, obrađeni, korišteni i objavljeni sljededi osobni podaci:
ime registrirane domene;
naziv korisnika;
adresa korisnika (poštanska adresa i adresa elektroničke pošte);
6/20
datum registracije i status domene;
obrazloženje zahtjeva za registracijom, ako je za pojedinu vrstu domena to potrebno.
Korisnici pri registraciji domene daju privolu za prikupljanje i obradu i ostalih osobnih podataka
potrebnih za jedinstvenu identifikaciju korisnika i održavanje domenskog prostora (matični broj
građana ili pravne osobe, osobni identifikacijski broj i sl.). Ti podaci smiju se koristiti samo za svrhe
propisane ovim Pravilnikom. Oni se ne objavljuju, a tredim osobama može ih se dati samo uz
izričitu pisanu privolu korisnika.
REGISTRACIJA DOMENA
Postupak registracije
Članak 14.
Pravo na korištenje domene stječe se registracijom domene.
Postupak registracije počinje podnošenjem zahtjeva za registraciju domene CARNetu.
O podnesenim zahtjevima odlučuje se redoslijedom njihovog zaprimanja.
U postupku registracije s korisnicima se u pravilu komunicira u elektroničkom obliku. Sva
dokumentacija vezana uz registraciju ili dio te dokumentacije može se pohranjivati i čuvati samo u
elektroničkom obliku pod uvjetom da se osigura dokaz da je pohranjeni dokument istovjetan
izvorniku. Tako pohranjeni dokumenti koriste se umjesto izvornih isprava.
Podnositelji zahtjeva
Članak 15.
Zahtjev za registracijom sekundarne domene mogu, pod uvjetima iz ovog Pravilnika, podnijeti
pravne osobe osnovane po hrvatskom pravu (domade pravne osobe) odnosno fizičke osobe koje
imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj (domade fizičke osobe).
Pod uvjetima iz članka 21. ovoga Pravilnika pravo na podnošenje zahtjeva imaju i državna tijela,
kada podnose zahtjev za registracijom domena čiji je naziv jednoznačno vezan uz područje njihove
nadležnosti.
U skladu s ovim Pravilnikom, zahtjev za registracijom domene niže razine može podnijeti svaka
domada ili strana pravna i fizička osoba. Iznimno, zahtjev za registracijom besplatne domene
kojom se ostvaruje pravo na virtualni identitet fizičkih osoba (članak 23. stavak 3. ovog Pravilnika)
može podnijeti samo fizička osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili ima hrvatsko
državljanstvo.
Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka, iz posebno opravdanih razloga može se dopustiti da i uz
pladanje naknade u visini naknade predviđene za domene iz članka. 17. stavak 1. točka 4. ovog
Pravilnika, zahtjev za registracijom jedne sekundarne domene može podnijeti strana pravna osoba
koja ima registrirano predstavništvo, podružnicu ili drugi stalni organizacijski oblik u Republici
Hrvatskoj.
O obrazloženom zahtjevu iz stavka 4. ovoga članka odlučuje Povjerenstvo.
7/20
Naziv domene
Članak 16.
Naziv domene sastoji se od niza od najmanje 3, a najviše 63 znaka koje čine:
slova engleske abecede, pri čemu nema razlike između velikih i malih slova;
brojevi 0-9, s time da barem jedan znak u nazivu mora biti slovo;
znak crtice (-), pri čemu crtica ne smije biti ni prvi ni posljednji znak u nazivu, niti se smije
pojavljivati na dva uzastopna mjesta.
Naziv domene ne smije biti jednak nazivu ved registrirane domene.
Naziv domene ne smije korisniku domene omogudavati lažno predstavljanje ni prisvajanje
identiteta tredih osoba, niti smije biti jednak ili zbunjujude sličan zaštidenom nazivu ili znaku na čije
korištenje korisnik nema pravo ni legitiman interes.
Naziv domene treba zadovoljavati i posebne uvjete za naziv pojedinih vrsta domena (članci 17. do
22. ovoga Pravilnika).
CARNet de uskratiti registraciju odnosno onemoguditi korištenje domena čiji je naziv u suprotnosti
sa stavcima 1. do 4. ovoga članka ili drugim odredbama ovoga Pravilnika koje se odnose na sastav i
ustrojstvo naziva domene.
U slučaju spora, treda osoba koja smatra da je korisnik registrirao pojedinu domenu suprotno
stavku 3. ovoga članka može pokrenuti arbitražu prema člancima 32. do 56. ovog Pravilnika.
SEKUNDARNE DOMENE
Vrste sekundarnih domena i razdoblje njihove registracije
Članak 17.
Kao sekundarne domene mogu se registrirati:
domene za ostvarenje virtualnog identiteta pravnih osoba;
domene za ostvarenje identiteta registrirane samostalne djelatnosti;
domene državnih tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;
dodatne sekundarne domene.
Domene iz stavka 1. točke 1. do 3. ovog članka registriraju se bez naknade za registraciju i
korištenje (besplatne sekundarne domene). Domene iz točke 4. stavka 1. ovog članka registriraju
se uz naknadu (naplatne sekundarne domene).
Besplatne sekundarne domene registriraju se na početno razdoblje od godine dana. Korisnik
besplatne sekundarne domene može tražiti produženje registracije ved registrirane domene, pri
čemu je produženje potrebno tražiti za svako daljnje razdoblje od godine dana.
8/20
Naplatne sekundarne domene registriraju se, po izboru korisnika, na rok od godine dana, dvije
godine ili pet godina. Registracija tih domena može na zahtjev korisnika biti produžena za daljnji
rok u istom ili različitom trajanju.
Produženje registracije jednom registriranih domena može se uskratiti samo iz razloga propisanih
ovim Pravilnikom.
Ako korisnik ne zatraži produženje registracije domene u roku od 15 dana od dana isteka vremena
na koje je domena registrirana, registrirana domena de se deaktivirati.
Ako korisnik ne zatraži produženje registracije domene u roku od 30 dana od dana isteka vremena
na koje je domena registrirana, registrirana domena de se brisati.
Ograničenje broja sekundarnih domena
Članak 18.
Ukupan broj sekundarnih domena koje ovlašteni podnositelj zahtjeva može istodobno registrirati
i/ili koristiti je:
za pravne osobe najviše 10 (deset), osim ako je riječ o udruzi, u kojem slučaju je najvedi
broj domena 2 (dvije). U navedeni broj domena uključena je i domena za ostvarenje
virtualnog identiteta, ako ju je korisnik registrirao;
za fizičke osobe najviše 2 (dvije), od čega najviše 1 (jednu) domenu iz članka 22. ovoga
Pravilnika;
za strane pravne osobe iz članka 15. stavak 4. ovog Pravilnika – najviše 1 (jedna);
Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na državna tijela i jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave koja mogu, uz ispunjavanje uvjeta iz ovog Pravilnika, registrirati
neograničen broj domena.
Domene za ostvarivanje virtualnog identiteta pravnih osoba
Članak 19.
Pravne osobe iz članka 15. stavak. 1. ovog Pravilnika imaju pravo registrirati bez naknade jednu
sekundarnu domenu u kojoj se ostvaruje virtualni identitet te osobe.
Naziv domene iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati registrirano ime ili registriranu kraticu
imena pravne osobe.
Ako se utvrdi da se pojedina sekundarna domena registrirana bez naknade koristi protivno
odredbama stavka 1. ovoga članka te članka 6. i članka 9. ovoga Pravilnika, CARNet de u hitnom
postupku deaktivirati tu domenu, a njenu ponovnu aktivaciju i daljnje korištenje može uvjetovati
pladanjem naknade, uključujudi i naknadu za razdoblje prije utvrđene povrede Pravilnika u
najduljem trajanju od dvije godine. Ako korisnik ne plati naknadu u utvrđenom roku, ili ako iz
drugih razloga daljnje korištenje te domene ne bude bilo mogude ili dopušteno, deaktivirana
domena brisat de se.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svoje pravo na virtualni identitet ostvaruju
kroz posebne domene u skladu s odredbama članka. 21 ovog Pravilnika.
9/20
Domene za ostvarivanje virtualnog identiteta registrirane samostalne djelatnosti
Članak 20.
Fizičke osobe iz članka 15. stavak 1. ovog Pravilnika koje u Republici Hrvatskoj obavljaju
samostalnu djelatnost imaju pravo bez naknade registrirati jednu sekundarnu domenu u kojoj
ostvaruju virtualni identitet registrirane samostalne djelatnosti.
Naziv domene iz stavka 1. ovog članka mora biti jednoznačno povezan uz identitet samostalne
djelatnosti. Naziv mora sadržavati naziv samostalne djelatnosti i ime i prezime ili dio imena i
prezimena vlasnika ili naznaku vrste samostalne djelatnosti.
Domene državnih tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Članak 21.
Državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj imaju
pravo registrirati domene za ostvarivanje svog virtualnog identiteta te domene od posebnog
značenja za nacionalni informacijski prostor.
Domene od posebnog značenja za nacionalni informacijski prostor može zatražiti središnje tijelo
državne uprave nadležno za predmetno područje, događaj, projekt ili program, ili jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi određeni zemljopisni objekt.
Prilikom donošenja odluke o odobrenju registracije domena prema odredbama ovoga članka, vodit
de se računa o uređenosti nacionalne domene, kompleksnosti sadržaja, mogudnosti da se
najavljeni sadržaji prezentiraju unutar određene domene niže razine ili drugih domena koje je
korisnik registrirao i razini društvenog interesa da se određene informacije prezentiraju upravo
kroz sekundarnu domenu. Radi toga može se preporučiti modifikacija traženog naziva domene ili
smještaj informacija unutar drugih registriranih domena ili uputiti podnositelja zahtjeva da otvori
ili zatraži domenu niže razine. Ako korisnik traži produženje registracije domene, ponovno de se
ispitati osnova i posebni društveni interes za daljnje postojanje domene na sekundarnoj razini. Ako
dođe do otpadanja osnove ili prestanka projekta ili događaja, registrirana domena može se bez
naknade brisati i prije isteka roka na koji je registrirana.
Zahtjev za registracijom iz stavaka 1. i 2. ovog članka odbit de se ako podnositelj zahtjeva nije do
trenutka podnošenja zahtjeva aktivirao i počeo koristiti sve druge domene koje je registrirao.
Dodatne sekundarne domene
Članak 22.
Radi ostvarenja svojih interesa, pravne i fizičke osobe navedene u članku 15. stavak 1. ovoga
Pravilnika mogu uz posebnu naknadu registrirati dodatne sekundarne domene, unutar ograničenja
ukupnog broja iz članka 18. stavak 1. ovoga Pravilnika.
Dodatne domene iz ovoga članka mogu se registrirati i onda kada osoba nije registrirala domenu iz
članka 17. stavak 1. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika.
Kao dodatne domene ne mogu se registrirati domene koje sadrže generičke nazive, kao ni domene
kojima se namjerava ugroziti, povrijediti ili ograničiti zaštidena prava i interesi tredih osoba. Ako
10/20
odlučujudi o registraciji dodatnih domena nadležna osoba posumnja da je to slučaj, proslijedit de
zahtjev za registracijom Povjerenstvu koje de o tome donijeti konačnu odluku.
U slučaju osnovane sumnje u namjeru iz stavke 3. ovog članka, osoba nadležna za registraciju
dodatnih domena proslijedit de zahtjev za registraciju Povjerenstvu radi donošenja odluke.
DOMENE NIŽE RAZINE
Vrste domena nižih razina
Članak 23.
Domene niže razine služe za zadovoljavanje svih drugih potreba korisnika. Unutar domena niže
razine nalaze se osobito:
– informacije o pojedinim organizacijskim oblicima, inicijativama i projektima korisnika
domene;
– informacije o djelatnostima i uslugama korisnika domene;
– informacije o robama i proizvodima koje korisnik domene stavlja u promet;
– informacije o patentima i licencama, autorskim pravima, robnim žigovima i markama i
drugim oblicima intelektualnog vlasništva za čije je korištenje korisnik ovlašten;
– informacije o srodnim i pomodnim sadržajima i poveznice na te sadržaje.
Domene niže razine registriraju se unutar sekundarnih domena koje je za tu svrhu rezervirao i/ili
registrirao CARNet (com.hr, from.hr i druge slične domene), ili se otvaraju unutar sekundarnih
domena koje su registrirali ovlašteni korisnici.
CARNet unutar domena niže razine kontinuirano omogudava odgovarajude ostvarivanje prava
fizičkih osoba na virtualni identitet u skladu s odredbom članka 6. stavak 2. ovoga Pravilnika.
PRAVA I OBVEZE KORISNIKA
Korištenje domene
Članak 24.
Pod uvjetima iz ovog Pravilnika korisnik ima isključivo pravo koristiti registriranu domenu,
organizirati je te oblikovati i kontrolirati njen sadržaj.
Korisnik ima pravo u svako doba zatražiti deaktivaciju domene ili njeno brisanje iz registra.
Pravo na korištenje registrirane domene prestaje smrdu ili prestankom postojanja korisnika.
Domene korisnika koji su umrli ili prestali postojati brišu se.
Korisnik domene dužan je domenu koristiti samo u svrhu za koju je domena registrirana i na način
uobičajen unutar svjetske internetske zajednice. On je odgovoran za svaku zlouporabu domene.
11/20
Otvaranje domena niže razine
Članak 25.
Korisnik može ispod registrirane domene otvarati domene niže razine, organizirati ih i upravljati
sadržajima tih domena.
Korisnik može domene niže razine otvorene ispod njegove registrirane domene dati na upravljanje
i korištenje tredim osobama, no u odnosu prema CARNetu za takve domene i dalje odgovara
korisnik.
Obveza lojalne suradnje
Članak 26.
Korisnik je dužan surađivati s CARNetom i poštivati njegove tehničke upute i preporuke.
Korisnik domene dužan je redovito obavještavati CARNet o svakoj promjeni podataka relevantnoj
za registriranu domenu, a osobito o promjenama svog pravnog statusa, adrese i osoba ovlaštenih
za zastupanje korisnika.
Ako se utvrdi da korisnik domene ne ispunjava obveze iz ovog članka, CARNet ima pravo
deaktivirati domenu ili je brisati iz registra.
Prestanak prava korištenje domene
Članak 27.
Pravo korisnika na korištenje domene prestaje kada korisnik domene prestane postojati, odnosno
kada domena sukladno odredbama ovoga Pravilnika bude brisana iz registra domena.
CARNet je ovlašten po službenoj dužnosti brisati domene čiji su korisnici prestali postojati, osim u
slučaju iz članka 28. stavak 3. ovoga Pravilnika.
Prijenos prava na registriranu domenu
Članak 28.
Korisnik nema pravo prenijeti registriranu domenu na drugu osobu.
Korisnik ne smije ni uz naknadu ni bez naknade dati domenu na korištenje drugim osobama, osim
u slučaju iz članka 25. stavak 2. ovoga Pravilnika. Domena de se brisati ako se utvrdi da ju isključivo
ili pretežno koristi osoba koja nije registrirana kao korisnik.
U slučaju smrti, prestanka postojanja, statusnih promjena ili drugih pravnih promjena u vezi s
korisnikom domene ili pravom na sadržaj registrirane domene, na zahtjev korisnika ili njegovog
pravnog sljednika provodi se postupak brisanja domene uz istodobni novi postupak registracije
korisnika. U tom postupku pravni sljednik korisnika ili osoba koju on naznači ima prvenstveno
pravo na registraciju domene koja se briše u roku od 6 mjeseci od prestanka postojanja ili
promjene statusa korisnika.
12/20
Posebne obveze korisnika sekundarnih domena
Članak 29.
Domene iz članka 17. ovoga Pravilnika moraju se upotrebljavati sukladno svrsi za koju su
odobrene.
Korisnik domene od posebnog značenja za nacionalni informacijski prostor dužan je aktivirati
domenu i započeti s objavljivanjem odgovarajudih informacija na registriranoj domeni u roku od 30
dana od dana dostave rješenja o registraciji.
CARNet je ovlašten upozoriti korisnika domena iz članka 17. ovog Pravilnika na nedostatke u
načinu na koji se domena upotrebljava te mu odrediti rok od 8 dana za otklanjanje uočenih
nedostataka. Ako korisnik u tom roku ne otkloni nedostatke, registrirana domena se može
deaktivirati ili brisati.
Naknade za korištenje domena
Članak 30.
Za registraciju i korištenje domena plada se naknada prema cjeniku koji na prijedlog Povjerenstva
za tekudu kalendarsku godinu donosi Upravno vijede CARNeta najkasnije do kraja mjeseca
studenog prethodne godine.
Domena se nede registrirati dok korisnik koji plada naknadu ne uplati naknadu za njenu
registraciju.
Ako korisnik registrirane domene koji traži produženje registracije ne plati naknadu za sljedede
razdoblje u roku od 60 dana od isteka prethodne registracije, domena de se brisati.
Ako korisnik registrirane domene prestane koristiti domenu prije isteka razdoblja za koje je
naknada pladena, upladena naknada ne vrada se.
DRUGI OVLAŠTENI REGISTRARI
Ovlast za prijenos pojedinih poslova na trede osobe
Članak 31.
CARNet može na temelju ugovora sklopljenog u skladu s javno objavljenim i u bitnome istovjetnim
kriterijima i uvjetima pojedine poslove registracije domena iz svoga djelokruga prenijeti na pravne
osobe registrirane za trgovačku djelatnost i pružanje usluga putem interneta.
O prijenosu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje na prijedlog Povjerenstva Upravno Vijede CARNeta.
Na trede osobe može se prenijeti osobito poslove registracije i brisanja sljededih domena:
– domena niže razine;
– sekundarnih domena iz članka 17. stavka 1. točka 4 ovog Pravilnika.
13/20
Ovlašteni registrar iz stavka 1. ovoga članka dužan je poštovati odredbe ovoga Pravilnika,
pravodobno odlučivati o podnesenim zahtjevima i ispunjavati druge obveze prema CARNetu. U
slučaju kršenja ove odredbe pravo iz stavka 1. ovoga članka može se bez naknade oduzeti.
ARBITRAŽNA PRAVILA ZA RJEŠAVANJE SPOROVA O DOMENAMA
I. Opde odredbe
Članak 32.
Prema odredbama iz članaka 32. do 56. ovoga Pravilnika (arbitražna pravila) rješavaju se sporovi
između korisnika domena i tredih osoba o pravu na korištenje određene domene unutar vršne
domene.
Treda osoba može pokrenuti postupak arbitraže prema odredbama ovih arbitražnih pravila ako
smatra da su ispunjeni sljededi uvjeti:
1. da je ime domene isto ili u velikoj mjeri slično nekom imenu na koje treda osoba ima
pravo (npr. pravo na zaštideno ime ili znak);
2. zbog zbunjujudeg učinka istovjetnosti ili velikog stupnja sličnosti imena postoji
opravdana opasnost da de značajan broj osoba biti doveden u zabludu;
3. da korisnik domene nema pravo ili legitiman interes za korištenje domene takvoga
naziva;
4. da je korisnik domene registrirao domenu i/ili da je koristi suprotno načelu savjesnosti i
poštenja.
Prema arbitražnim pravilima ovoga Pravilnika mogu se rješavati i drugi sporovi o pravu na
korištenje određene domene između tredih osoba i korisnika domene koji proizlaze iz primjene
odredaba ovog Pravilnika.
Članak 33.
Pokretanje i vođenje arbitraže u skladu s ovim arbitražnim pravilima ne smatra se odricanjem od
prava na pravnu zaštitu u drugom postupku, sudskom ili arbitražnom.
Eventualno pokretanje i vođenje drugog postupka, sudskog ili arbitražnog, o istoj stvari između
istih stranaka ne utječe na mogudnost pokretanja, vođenja ili meritornog okončanja postupka u
skladu s odredbama arbitražnih pravila ovoga Pravilnika.
Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka, ako vođenje arbitražnog postupka u konkretnom
slučaju zbog svih okolnosti slučaja ne bi bilo svrsishodno ili primjereno, može se donijeti odluka o
odbacivanju zahtjeva, ili, ako je postupak ved pokrenut, o njegovoj privremenoj ili trajnoj obustavi.
Odluku iz stavka 3. ovoga članka donosi do imenovanja arbitra Povjerenstvo, a nakon imenovanja
arbitar.
14/20
Članak 34.
Ako u arbitražnom postupku prema odredbama ovih arbitražnih pravila bude utvrđeno da je
povrijeđeno pravo trede osobe, donijet de se odluka kojom se korisniku domene oduzima pravo
korištenja domene o kojoj se vodi spor i dodjeljuje pravo na korištenje domene podnositelju
zahtjeva.
U arbitražnom postupku prema odredbama ovog Pravilnika ne mogu se donositi nikakve druge
odluke, a osobito odluke o naknadi ugovorne ili izvanugovorne štete, odluke kojima se korisniku
domene nalaže da nešto učini, trpi ili propusti, odluke o naknadi troškova postupka i slično, osim
ako stranke u postupku zaključe valjani arbitražni sporazum kojim arbitra ili arbitre ovlašduju da
takvu odluku donesu.
Članak 35.
Arbitar de nastojati tijekom cijelog postupka potaknuti mirno rješenje spora. U tu svrhu, ovlašten
je savjetovati stranke, poticati izravne pregovore među njima i davati prijedloge mogudeg
sporazumnog rješenja.
Ako stranke tijekom postupka postignu sporazumno rješenje, arbitar de sadržaj njihovog
sporazuma zapisati i, prema potrebama, uputiti stranke kako da postignutom sporazumu daju
snagu ovršne isprave te obustaviti postupak.
Arbitar može, uz odobrenje Povjerenstva, obustaviti postupak i ako njegovo vođenje iz bilo kojeg
drugog razloga postane nemogude ili nepotrebno.
Članak 36.
Dok traje arbitražni postupak, CARNet ne može bez odobrenja Povjerenstva i arbitra provoditi bilo
kakvu promjenu, administrativne ili tehničke prirode, u odnosu na domenu na koju se odnosi
arbitražni zahtjev.
Ako se u konačnoj odluci određuju promjene u statusu domene, CARNet je dužan u roku od tri
dana takvu odluku provesti.
II. Arbitri
Članak 37.
Arbitražni postupak provodi arbitar pojedinac (u daljnjem tekstu: arbitar) kojeg imenuje s liste
arbitara Povjerenstvo.
Uz odobrenje Povjerenstva stranke mogu sporazumno odrediti drugačiji broj arbitara i način
njihova imenovanja.
15/20
Članak 38.
Arbitre imenuje na listu arbitara Upravno vijede CARNeta na razdoblje od četiri godine.
Arbitri se na listu arbitara imenuju iz reda nezavisnih stručnjaka, a osobito iz reda osoba koje
raspolažu tehnološkim i pravnim znanjem potrebnim za objektivno odlučivanje.
Prihvadajudi imenovanje na listu arbitara, arbitri preuzimaju obveze:
– da u najkradem roku preuzmu i u skladu s odredbama ovog Pravilnika riješe predmete
koje im dodijeli Povjerenstvo, osim ako imaju važan razlog koji im onemoguduje
postupanje u konkretnom predmetu;
– da o svim promjenama svojih osobnih podataka bez odgode obavijeste Povjerenstvo.
Lista s imenima i osobnim kvalifikacijama arbitara objavljuje se na internetu.
Članak 39.
Arbitar mora biti nezavisan i nepristran u odnosu na stranke u sporu. Arbitar je dužan obavijestiti o
svim okolnostima koje bi njegovu nezavisnost i nepristranost mogle dovesti u pitanje. Povjerenstvo
može, uzimajudi u obzir sve okolnosti, na zahtjev arbitra ili po službenoj dužnosti umjesto
imenovanog arbitra odrediti drugu osobu.
Stranke mogu iz važnih razloga zatražiti izuzede arbitra. O zahtjevu za izuzede odlučuje
Povjerenstvo. Odluka Povjerenstva je konačna. Podnošenje zahtjeva za izuzede ne sprječava
arbitra da nastavi poduzimati radnje u postupku, ali ne može donijeti odluku prije nego
Povjerenstvo odluči o zahtjevu za izuzede.
Članak 40.
Arbitar je dužan predmet riješiti učinkovito i stručno, u za to određenom roku. Povjerenstvo može
razriješiti arbitra koji ne udovoljava svojim dužnostima i umjesto njega imenovati drugog arbitra.
Arbitar ima pravo na naknadu za svoj rad, u iznosu koji se utvrđuje u skladu sa cjenikom iz članka
56. stavka 2. ovog Pravilnika.
III. Priopdavanje i dostavljanje
Članak 41.
Zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka podnosi se u elektroničkom i papirnatom obliku.
Podnositelj zahtjeva upuduje zahtjev u obliku elektroničke poruke u čijem je prilogu popunjeni
obrazac za pokretanje postupka i dokumentacija kojom podnositelj raspolaže u elektroničkom
obliku (isprave, potvrda o uplati predujma troškova postupka i sl.).
Podnositelj zahtjeva dužan je da osim elektroničke poruke podnese i primjerak obrasca za
pokretanje postupka u papirnatom obliku. Ako zahtjev podnosi fizička osoba, dužna ga je
vlastoručno potpisati, a ako je podnositelj pravna osoba, zahtjev mora potpisati odgovorna osoba
u pravnoj osobi, uz čitku naznaku imena i položaja potpisnika, a uz potpis treba biti stavljen i pečat
pravne osobe.
16/20
Svu relevantnu dokumentaciju koja nije podnesena u elektroničkom obliku podnositelj je dužan
dostaviti uz potpisani zahtjev u tri primjerka, jer de se u protivnom smatrati da dokumentacija nije
niti bila podnesena. Ako u postupku sudjeluje više stranaka, broj primjeraka se povedava tako da
po jedan primjerak bude raspoloživ za svaku od protivnih stranaka, arbitra i arhivu Povjerenstva.
Osim u slučaju iz stavke 3. ovoga članka, priopdenja u elektroničkom ili papirnatom obliku u pravilu
nije potrebno posebno ovjeravati, ali Povjerenstvo ili arbitar mogu, ako to ocijene potrebnim,
odrediti da se poruke, priopdenja ili priložena dokumentacija upuduju ili naknadno potvrđuju u
obliku koji omoguduje utvrđivanje istovjetnosti pošiljatelja (digitalni ili vlastoručni potpis, ovjera od
strane javnog bilježnika i sl.).
Članak 42.
Poruke i priopdenja u arbitražnom postupku moraju sadržavati naznaku predmeta na koji se
odnose. U elektroničkim porukama takva se naznaka unosi u naslov poruke.
Sve poruke i priopdenja stranka je dužna istodobno uputiti protivnoj stranci, Povjerenstvu i arbitru
(ako je imenovan).
Sve poruke i priopdenja arbitar je dužan istodobno uputiti objema strankama, a kopiju uputiti
Povjerenstvu.
Članak 43.
Sve obavijesti i priopdenja u vezi s arbitražnim postupkom Povjerenstvo ili arbitar dostavljaju, u
pravilu, putem elektroničke pošte, na adresu koju naznači stranka ili drugi sudionik u postupku.
Ako u podnesku podnositelj nije naznačio svoju povratnu adresu, dostava se obavlja na adresu s
koje je poruka na koju se odgovara prispjela. Ako takve adrese nema ili se ne može ustanoviti,
dostavljanje se obavlja na posljednju poznatu adresu ili na adresu koja je Povjerenstvu poznata kao
prijavljena adresa adresata. Dostavljanje se, temeljem odluke Povjerenstva ili arbitra, može
obavljati i na drugu adresu koja se iz okolnosti slučaja može opravdano smatrati za adresu
adresata, ili adresu kojom se adresat koristi ili kojom upravlja.
Uz elektroničku poruku zatražit de se da adresat potvrdi primitak poruke.
Ako potvrda primitka poruke ne stigne ranije, smatra se da je stranka saznala za sadržaj upudene
obavijesti ili priopdenja najkasnije u roku od 48 sati nakon što je takva obavijest ili priopdenje bilo
upudeno putem elektroničke pošte.
U komunikaciji sa strankama i drugim sudionicima postupka mogu se koristiti i druga sredstva
priopdavanja, ako to Povjerenstvo ili arbitar smatraju za potrebno i opravdano.
Članak 44.
Iznimno od odredbi članka 43. ovog Pravilnika, pri prvom dostavljanju zahtjeva korisniku domene
uz elektroničku poruku o pokretanju postupka poslat de se i primjerak zahtjeva preporučeno na
njegovu poštansku adresu (obavijest o pokretanju postupka). O pokretanju postupka Povjerenstvo
može odlučiti da se adresata obavijesti i putem telefaksa odnosno telefona. U svakom slučaju,
17/20
korisnika domene de se pozvati da odredi adresu za elektroničke poruke, kao i poštansku adresu za
primanje dokumentacije koja nije zaprimljena u elektroničkom obliku. Uz obavijest, korisnika de se
upozoriti da de se daljnja priopdenja u pravilu obavljati samo putem elektroničke pošte, osim ako
to zbog okolnosti slučaja (dostava dokumentacije u papirnatom obliku) nije mogude.
Dostava u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka obavljena je kada korisnik domene primi
upudenu poruku o pokretanju postupka na bilo koji način. Ako se ne može ustanoviti je li poruka
primljena, ili ako se utvrdi da ju nije bilo mogude dostaviti, obavijest o pokretanju postupka objavit
de se na internetskim stranicama Povjerenstva i time se smatra da je dostava obavijesti o
pokretanju postupka uredno obavljena.
Ako se dokumentacija otpremljena poštom iz bilo kojeg razloga vrati Povjerenstvu, dostava se
nede ponavljati, ved de se adresatu uputiti elektronička poruka u kojoj de se navesti gdje i kada
može podidi pošiljku, a time se smatra i da je dostava izvršena.
IV. Arbitražni postupak
Članak 45.
Arbitražni postupak pokrede se zahtjevom za provođenje arbitražnog postupka (u daljnjem tekstu:
zahtjev) podnesenim u skladu s odredbama iz članka 32. ovog Pravilnika.
Zahtjev za provođenje arbitražnog postupka se u pravilu odnosi na jednu domenu. Iznimno,
zahtjev se može odnositi i na više domena, ako su u pogledu svake od njih ispunjeni uvjeti za
vođenje postupka, ako se zahtjev temelji na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, i ako na
svim domenama ima pravo korištenja isti korisnik.
Članak 46.
Zahtjev se podnosi CARNetu u pisanom obliku, na obrascu koji se objavljuje na internetskim
stranicama CARNeta.
U zahtjevu se moraju jasno i nedvojbeno naznačiti:
– puno ime ili naziv podnositelja i njegova poštanska adresa, broj telefona i telefaksa i
elektronička (e-mail) adresa;
– točno određenje domene na koju se zahtjev odnosi te ime ili naziv njenog korisnika, ili
osobe za koju se pretpostavlja da ju koristi;
– navode o razlozima podnošenja zahtjeva u skladu s člankom 32. ovoga Pravilnika te
dokaze za te navode;
– zahtjev da se donese odluka kojom se korisniku oduzima pravo na daljnje korištenje
domene i/ili neki drugi zahtjev podnesen u skladu s odredbama ovog Pravilnika;
– pokušaje podnositelja zahtjeva da postigne mirno rješenje spora;
– eventualne druge postupke (sudske, upravne ili arbitražne) koji su vođeni ili se vode o
predmetu spora ili u vezi s njime.
Ako podnositelj zahtjeva svoje navode dokazuje ispravama, dužan ih je podnijeti uz zahtjev. Ako
podnositelj smatra da postoje naročito opravdani razlozi zbog kojih je nužno da se izvedu neki
drugi dokazi, mora takav prijedlog određeno i potpuno navesti u svome zahtjevu, te detaljno
opisati razloge zbog kojih bi izvođenje takvih dokaza bilo nužno te zašto nisu podneseni uz zahtjev.
Naknadni dokazni prijedlozi u pravilu se nede uvažavati.
18/20
Članak 47.
Prilikom podnošenja zahtjeva, podnositelj treba podnijeti dokaz da je uplatio iznos određen u
skladu sa cjenikom iz članka 56. ovog Pravilnika.
Prije nego što se utvrdi da je podnositelj uplatio iznos iz stavka 1. ovog članka, nede se pristupiti
imenovanju arbitra.
Arbitražna odluka nede se dostaviti strankama niti provesti sve dok u cijelosti ne budu podmireni
troškovi arbitražnog postupka.
Članak 48.
Zahtjeve koji nisu podneseni u skladu s člankom 46. stavci 1. i 2. ovog Pravilnika Povjerenstvo de
odbaciti.
Ako je zahtjev potpun i dopušten, Povjerenstvo de imenovati arbitra, a o obavljenom de
imenovanju obavijestiti obje stranke.
Članak 49.
Zahtjev za provođenje arbitražnog postupka dostavit de se korisniku domene te de ga se pozvati da
u roku od osam dana na njega podnese odgovor.
Na odgovor na zahtjev primjenjuju se na odgovarajudi način odredbe koje se odnose na zahtjev za
pokretanje postupka.
Članak 50.
Iz važnih razloga ili na zahtjev obje stranke, Povjerenstvo može dopustiti da u postupku kao
umješač sudjeluje i bilo koja druga osoba koja ima opravdan interes za ishod spora. Takva osoba
ima pravo očitovati se na navode zahtjeva i odgovora na zahtjev, ima pravo biti obaviještena o
drugim radnjama u postupku te ima pravo na dostavu donesenih odluka.
Članak 51.
Nakon uplate predujma troškova arbitražnog postupka, Povjerenstvo de arbitru predati spis
predmeta, koji obuhvada kopiju svih poruka i priopdenja do tada primljenih u tom predmetu te ga
pozvati da počne s provođenjem arbitražnog postupka.
Članak 52.
Arbitar provodi postupak na način koji smatra svrsishodnim i primjerenim, imajudi u vidu sljededa
načela:
– postupak se mora okončati najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje predmeta
arbitru;
– postupak se u pravilu provodi na temelju isprava i druge pisane građe, a ne na temelju
usmene rasprave;
19/20
– svrha postupka je da se brzo i učinkovito na pravičan način provizorno urede odnosi
stranaka;
– treba izbjegavati svako odugovlačenje postupka, ali se svakoj stranci u postupku mora
dati mogudnost da se izjasni o predmetu spora;
– ako ocijeni da je nužno izvesti neki od predloženih dokaza, arbitar de odrediti rok za
njegovo izvođenje, a ako dokaz ne bude do tada izveden, nastavit de postupak na
temelju raspoloživih podataka, isprava i druge dokumentacije.
Članak 53.
Arbitar može odgoditi donošenje odluke ako pozove da, u interesu mirnog rješenja spora, jedna ili
obje stranke u sporu izvrše određenu činidbu i, u tu svrhu, odredi rok do kojega de odgoda trajati.
U slučaju odgode iz stavka 1. ovoga članka trajanje odgode ne računa se u rok za okončanje
postupka iz članka 52. stavak 1. točka 1 ovog Pravilnika.
V. Arbitražna odluka
Članak 54.
Arbitražna odluka se donosi i izrađuje u pisanom obliku i mora biti obrazložena, osim ako se
stranke drugačije ne sporazumiju. U arbitražnoj odluci moraju se naznačiti i imena stranaka i
arbitra, dan donošenja i točan sadržaj izreke donesene odluke.
Nacrt odluke izrađene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka arbitar podnosi Povjerenstvu na
potvrdu. Povjerenstvo može, ne narušavajudi slobodu odlučivanja arbitra o meritornim pitanjima,
odrediti preinake u pogledu forme nacrta odluke.
Arbitražna odluka je valjano donesena kada ju potpišu arbitar i predsjednik Povjerenstva.
Arbitražna odluka dostavlja se strankama i CARNetu.
Arbitražne odluke kojima se odlučuje o meritornim pitanjima objavljuju se u cjelovitom tekstu na
internetskim stranicama CARNeta.
Članak 55.
Arbitražna odluka je konačna.
Ako arbitar donese odluku kojom se korisniku oduzima pravo na korištenje određene domene,
CARNet de deaktivirati domenu najkasnije u roku od 3 dana od dostave te odluke.
Donošenjem odluke o oduzimanju prava na korištenje domene prestaju prava dotadašnjeg
korisnika, a za njeno se korištenje može prijaviti podnositelj zahtjeva ili bilo koja druga osoba
prema postupku i pod uvjetima propisanima ovim Pravilnikom.
Ako se arbitražnom odlukom utvrdi da jedna od stranaka ima jače pravo na registraciju određene
domene, CARNet de ispitati postoje li druge zapreke za registraciju takve domene, pa ako to nije
slučaj, registrirat de domenu u korist osobe za koju je arbitražnom odlukom utvrđeno da ima jače
pravo na domenu.
20/20
VI. Troškovi arbitražnog postupka
Članak 56.
Troškove provođenja arbitražnog postupka (administrativni troškovi, naknade arbitara, materijalni
i drugi izdaci nastali tijekom i u povodu postupka) snose stranke.
Prilikom podnošenja zahtjeva za pokretanje arbitražnog postupka, podnositelj upladuje naknadu za
upis i predujam naknade arbitra u skladu s cjenikom koju na prijedlog Povjerenstva donosi
Upravno vijede CARNeta.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Sredstva za provedbu ovog Pravilnika
Članak 57.
Provedba ovog Pravilnika osigurava se na teret sredstava državnog proračuna u okviru proračuna
CARNet-a.
Rokovi za usklađivanje s odredbama Pravilnika
Članak 58.
Domene registrirane do stupanja na snagu ovoga Pravilnika ostaju i dalje aktivne s time da de se
revizija registriranih domena i njihovo usklađivanje s odredbama ovog Pravilnika provesti
najkasnije 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Tijekom razdoblja revizije, CARNet je
ovlašten pozvati korisnike sekundarnih domena da podnesu zahtjev za novom registracijom i
odrediti im rok za njegovo podnošenje.
Ako korisnici ne podnesu u roku zahtjev za novom registracijom u skladu s odredbama iz stavaka 1.
i 2. ovoga članka, njihove de se domene deaktivirati.
DNS Povjerenstvo imenovano po članku 27. Pravilnika o organizaciji vršne “hr” Internet domene i
načelima upravljanja vršnom “hr” domenom od 15. siječnja 2002. godine nastavit de obavljanje
funkcije Povjerenstva iz članka 4. ovog Pravilnika do isteka svog mandata.
Stupanje na snagu
Članak 59.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o organizaciji vršne “hr”
Internet domene i načelima upravljanja vršnom “hr” domenom od 20.prosinca 2000., 20. ožujka
2001., 30. listopada 2001., 19. prosinca 2001. i 15. siječnja 2002. godine i Arbitražna pravila za
rješavanje sporova o poddomenama unutar .hr domene od 30. listopada 2001. godine.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u «Narodnim novinama», osim
odredaba članka 17. stavka 1. točka 4., članka 22. i članka 31. stavka 3. točke 2. ovog Pravilnika
koje stupaju na snagu 1. srpnja 2010. godine.

Poveznica na: PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O USTROJSTVU I UPRAVLJANJU VRŠNOM NACIONALNOM INTERNETSKOM DOMENOM